I – 248-278/78-80 0 , čije je pružanje pravcem SZ-JI, a pad premajugozapadu;II – 342/74 0 , približno upravnog pružnja na familiju I i tok reke, pravcemSI-JZ, i sa padom prema severozapadu;III – 70/85 0 , dijagonalne u odnosu na glavni rased u koritu reke , sapravcem pružanja SZ-JI i padom prema severoistoku.IV – slojevitost 130-150/25-50 0 – slabo izražene trase slojeva narastojanju 5-15 m.U levom boku prisutno je nekoliko manjih subvertikalnih lokalnih raseda,približno upravnih na tok Bistrice, na rastojanjima 15-25 m (prilog 4 i 5.).Izmeñu lokalnih raseda, konstatovane su familije pukotina kao diskontinuitetinižeg reda:I – 194/65 0 , veće pukotine na rastojanju 2-3 m, sa pružanjem približnoparalelnim toku reke, i padom prema jugu.II – 265/58 0 , duže pukotine, na rastojanju 3-4 m, sa pružanjem dijagonalnimna tok reke, i padom prema zapadu.III – 92-111/32-60 0 familija kraćih pukotina na rastojanju do 2,0 m,ispresecanih familijama I i II, sa pružanjem dijagonalno na tok reke i upravno nafamiliju I, sa padom prema istoku.Pored ovih javljaju se i druge familije manjih pukotina,slabije izražene.Iznad samog tunela sa njegove jugozapadne strane konstatovana je većapukotina-lokalni rased sa elementima pada 30/70 0 , stisnuta, smičućeg karakterasa glatkim zidovima i strijama.Fizičko-mehaničke karakteristike stenskih masaU litološkom smislu ceo pregradni profil je homogen i izgrañen od masivnihkrečnjaka. Heterogenost se ogleda u pogledu ispucalosti stenske mase desne ileve obale. Desni bok je znatno manje ispucao, dok je levi bok jače ispucao, iizdeljen u blokove metarskih do dekametarskih dimenzija, naročito upovršinskom delu do dubine od oko 15 m. Pored jače ispucalosti u levom bokusu istražnim bušenjem konstatovane i veće kaverne metarskih dimenzijazapunjene šljunkom, drobinom i glinovitim peskom (detaljno opisano upoglavlju Rezultati istražnih radova).